Prijava korisnika




Društva partneri


Tvrtke partneri

Baner

Pretraži Hdo.hr

Nova stručna knjiga

Alan Wilson: Asset Management
1pix tr
Online narudžba

OSHA Healthy Workplaces

osha-ms
1pix tr
OSHA Stress Management

Ekonomika održavanja i Industrija 4.0

01-2017.jpg 02-2017.jpg 03-2017.jpg 04-2017.jpg 05-2017.jpg 06-2017.jpg 07-2017.jpg
Može li se otkriti kvar mjerenjem vibracija na isključenom stroju!? PDF Ispis E-mail
Autor Krešimir Brandt   
Subota, 18 Ožujak 2017 09:21


Početkom predzadnjeg tjedna izobrazbe uzbuđenje raste, kako među sudionicima, tako i među predavačima i organizatorima. Tema, gradiva, a i znanja sve je više, ali neka pitanja stručnjacima su održavanja iznimno važna pa u pauzama često koriste slobodne trenutke za pitanja, potpitanja ili pak za tzv. stand up provjeravanje. Zato je utvrđivanju bitnih znanja prof. dr. Nedjeljko Štefanić posvetio jedan blok-sat.

Mjerenje vibracija na tehničkom sustavu jedna je od važnijih metoda detektiranja nepravilnosti u radu i potencijalnih problema. Kako su se nekada provodile procjene vibracija? Nadzorom ljudskim osjetilima, ali i „pomoćnim metodama“, od kojih je poznatija uporaba kovanica koje bi se osovile na tehnički sustav, primjerice na neki generator, elektromotor, okomito na rub. Ako bi kovanica stajala, TS je OK. Ako, ne, u pomoć bi se zvali inženjeri.

Daleko od toga da se inspekcija tehničkih sustava ljudskim osjetilima više ne provodi, ali suvremena tehnologija omogućuje mjerenje senzorima (ili hrvatski – osjetilnim ili mjernim elementima) svih mogućih vrsta, bilo da je u pitanju temperatura, podmazivanje, hlađenje, vibracija, tlak, dužina, masa, sila, deformacija… Posebno su zanimljiva mjerenja vibracija, o čemu je detaljno na seminaru predavao dipl. ing. stroj. Ivan Majstrović, jer se iz ispitivanja vibracija u svim prostornim smjerovima može dijagnosticirati cijeli niz potencijalnih kvarova. Takva dijagnostika omogućava nam preventivno i plansko djelovanje. Važno je znati što se i kako mjeri. Također i tko mjeri te, na koncu, kako protumačiti rezultate mjerenja.

U sklopu cjeline Tehnika nadzora, prof. dr. Ivo Čala pozabavio se i metodama mjerenja buke kugličnih ležaja, kontrole vibracija, toplinske dijagnostike, termografije – s nizom primjera iz dugogodišnje prakse i suradnje s gospodarstvom. U nastavku – primjeri mjerenja povišenoga zvuka, buke, ispitivanje korozije i erozije upotreba vrtložnih struja. Prikazan je primjer pronalaženja pukotina uporabom penetranata, zatim magnetske metode i metode fluorescencije.

U zadnjim blok-satovima tijekom 7. tjedna dipl. ing. stroj. Damir Škrinjar, dugogodišnji menadžer održavanja u ZET-u, bavio se temom Metoda produljenja životnog vijeka tehničkih sustava. Primjeri iz velike kompanije M.A.N. o ulozi i važnosti održavanja u just in time proizvodnji slikovito potvrđuju kako takva proizvodnja nije moguća bez odgovarajućeg održavanja.

Sa životnim vijekom u uskoj su vezi kontroling, održavanja i LCC, Benchmarking, BSC metoda… Proučavane su mape ciljeva, mape mjerila… Stručnjak koji poznaje u dušu sve tramvaje koji su ikada vozili hrvatskim prugama izvlači primjere iz elektro-strojarstva, pneumatike, mehanike fluida, menadžerskih vještina. Ako se zna da prosječni tramvaj u Zagrebu godišnje pređe 60.000 kilometara, a neki su, poput Božićnog tramvaja i tramvaja Tehničkog muzeja, stariji i od najstarijih Fordova i Chevroleta koji kolaju kubanskim cestama, onda je razvidno da se od ing. Škrinjara mogu saznati mnoge tajne održavateljskog posla.

Manje-više svaki se održavatelj na ovaj ili onaj način susretao s CMMS-om, odnosno računalnim sustavom upravljanja održavanjem. CMMS može biti put u uspjeh, ali i u neuspjeh. Nedefinirani zahtjevi prilikom prilagođavanja i implementacije nekoga sustava, funkcije koje rezultiraju viškom parametara i informacija dovest će vas u situaciju da se upitate jeste li uopće trebali CMMS.

Značajna iskustva u tome području ima dipl. ing, stroj. Tomislav Turk, stručnjak održavanja s dugogodišnjom praksom u Podravki, Belupu… Naravno, informatika je sadašnjost, budućnost i najvažniji potporni stup u Industriji 4.0, ali prilikom implementacije CMMS-a moramo znati što želimo i kako najbolje iskoristiti sustav.

Na koncu mali kviz znanja:

  • Znate li da katkad valja mjeriti vibracije i tehničkih sustava koji nisu u funkciji, koji ne rade? Ili da rotor nikada ne vibrira? Zašto putanja rotacije osovine nikada nije kružna i uvijek je eliptična? Znate li da krutost uljnoga filma može biti veća od krutosti čelika?
  • Ako na neko od tih pitanja ne znate odgovor, signal je to da biste se mogli priključiti sljedećoj izobrazbi za certifikaciju ESUO koja će biti najavljena početkom jeseni.

 

42 mala  43 mala  44 mala  45 mala  46 mala

 
 
 
U Industriji 4.0 održavanje je jedan od pet prioriteta PDF Ispis E-mail
Autor Drago Frković   
Ponedjeljak, 13 Ožujak 2017 09:02


Šesti tjedan edukacije za certifikaciju ESUO odvijao se po malo izmijenjenom rasporedu: tri predavača svaki su se dan izmjenjivala i predavala po dva sata, što je donijelo novu dinamiku i živost.

Prof. dr. Nedjeljko Štefanić tijekom teme Kompetencije za timski rad prezentirao je metodu osmice u reinženjering poslovnih procesa i procesa održavanja primjerom MAKIGAMI procesne mape u sklopu promjena u administrativnom dijelu poslovanja tvrtke. Drugi dio predavanja obilježila su pitanja i rasprava o ulozi lidera i menadžera, odnosno što obilježava jednu, a što drugu ulogu u poduzeću. Još je jednom prikazan primjer OEE ploče kao jednog od najvažnijih alata TPM-a.

Drugi blok sat i predavanja iz tematskog područja Metode i način održavanja vodio je prof. dr. Ivo Čala. Obrađena je problematika tribologije, trošenja, objašnjena je analiza pojave trošenja, posljedice uključevina, mjehuravosti ili korozije, vrste trenja, uloga podmazivanja i dr. Naglašena je uloga osoblja održavanja u aktivnostima podmazivanja te važnost iskustva djelatnika koji podmazuje neki tehnički sustav i istodobno ga perciptivno (sluh, vid, vibracije) pregledava. Ilustrativni su bili tipični primjeri podmazivanja građevinske mehanizacije, poljoprivrednih strojeva, brodskih motora, transportnih traka i dr. Posebni dodatak bila je prezentacija studije, iz bogatog iskustava prof. Čale, o primjeru istraživanja raspoloživosti eksploatacijske pouzdanosti.

Treći blok sat iz područja Informacijski sustavi održavanja Luka Gauta posvetio je korištenju Use Case-a, odnosno slučaja korištenja u definiranju i dizajniranju CMMS-a, koji se temelji na prethodno ispravno definiranim poslovnim procesima. Uz brojne primjere i iskustva iz prakse, tema je bila izuzetno aktualna i zanimljiva. Iz prakse jedne neimenovane hrvatske tvrtke prezentirana je natječajna dokumentacija, faze pripreme i izrade funkcijskih i nefunkcijskih specifikacija, verifikacije plana prilagodbe ponuđenog rješenja i, konačno, uspostava sustava za upravljanje i nadzor infrastrukture.

Sljedećih dana predavanja su nastavljena po novome rasporedu (tri blok sata) Prof. Štefanić je proveo vježbutijekom koje su simulirane uloge nabave i održavanja u procesu nabave nove opreme s fokusom na troškove tijekom životnoga vijeka. I opet se radilo o primjeru iz prakse, a polaznici su aktivno sudjelovali uključujući vlastita iskustava. Sjajna interakcija.

U sljedećem bloku prof. Štefanić je prezentirao pametne tvornice u Industriji 4.0, kibernetsko-fizički sustav, digitalni inženjering te važnost održavanja u budućoj tehnološkoj revoluciji u kojoj je održavanje po važnosti jedan od pet prioriteta. I to kao prediktivno održavanje. Također se smatra kako će se u budućnosti najviše investirati u proizvodnju, u IT i u održavanje. Buduće koncepcije održavanja obilježit će IoT, Big Data i strojno učenje te Cloud tehnologija.

Prof. Čala je prezentirao podloge za projektiranje tehnologije održavanja , definirao proces održavanja kao popravak kvara tehničkog sustava u svim koracima. Na ploči je objašnjen plan aktivnosti te su istaknute važnosti strukture plana. Nastavljeno je s pristupima i metodama održavanja, pronalaženjem grešaka i kvarova, a sljedećega dana prof. Čala je prezentirao planske popravke i preventivne preglede, toliko važne zato što smanjuju vjerojatnost pojave kvara. Bilo je govora o održavanju po stanju, reparaturnoj tehnologiji i popravcima polomljenih dijelova tehničkog sustava.

Informacijski sustavi održavanja predavača Luke Gauta redovito započinju kratkim pregledom prethodnih predavanja. Uslijedila je tematika nefunkcijskih zahtjeva, koji se obvezatno definiraju tijekom projektiranja informatičkog rješenja CMMS-a, odnosno u projektnoj perspektivi njegove implementacije. Primjeri ''što struka kaže'', kako je moguće pronaći što više detalja i kako osigurati uspješnu implementaciju CMMS-a bili su poučni.

Predavanja na seminaru počeo je i predavač Tomislav Turk iz Belupa, koji je nastavio predavanja u okviru tematskog područja Informacijski sustavi. Aktualna tema je bila Ekspertni sustavi održavanja.

 

37 mala  38 mala  39 mala  40 mala  41 mala

 
 
 
TPM principi uz sushi podmazivan soja-sosom PDF Ispis E-mail
Autor Krešimir Brandt   
Petak, 03 Ožujak 2017 14:22


Korporativna i radna kultura koja teži stalnom povećanju efikasnosti poznata je pod pojmom total productive management (TPM), ili na hrvatskom cjelovito učinkovito održavanje (CUO). Princip: odi u pogon, uoči problem, okupi stručnjake da ga riješe, kao i angažman svih zaposlenika u optimiranju procesa uz povezivanje proizvodnje, održavanja, nabave i drugih dijelova tvrtke, neki su od principa koji se provode kod primjene TPM-a. A da bi se procesi optimirali, valja poznavati ne samo procese, već i kritične točke strojeva i opreme, organizacije rada i resursa.

Najveći doprinos mnogim suvremenim tehnologijama održavanja te optimiranja proizvodnih procesa potiču iz Japana, iz japanskih megakompanija, pa je prof. dr. Nedeljko Štefanić peti tjedan svojih predavanja nazvao „Japanskim tjednom“. Ne bi li ilustrirao japansku praktičnost i ekonomičnost, prof. Štefanić je tijekom odmora od predavanja polaznicima za ručak poslužio japanski sushi. Mnogim polaznicima bila je to prilika da po prvi puta kušaju tradicionalnu japansku kuhinju.

A kakva je veza između sushija i optimiranja procesa? Japanski obroci koncipirani su tako da je jedna rolica sushija jedan zalogaj. U toj rolici nalazi se sve što je potrebno vašemu organizmu jer sadrži bjelančevine (najčešće ribu), ugljikohidrate (rižu), minerale, vitamine i vlakna (omotnica od morskih algi). Po želji, rolicu možete umočiti u blagi umak od soje (održavatelji bi to nazvali podmazivanje) i pridodati joj malo salate (opet morske alge ili blanširano povrće). Polaznici izobrazbe saznali su i imena japanskih jela (nigiri sushi, maki sushi), ali i japanska imena procesa u optimizaciji poslovanja i implementaciji TPM-a pa je neko u šali priupitao hoće li japanski biti dio certifikacijskoga testa.

Nakon sushija objašnjeni su principi HOPE, Makigami ili TPM u administraciji, te korelacije između postavljanje ciljeva i angažiranosti zaposlenika, obrađeno je 16 vrsti gubitaka povezanih s održavanjem imovine itd.

TPM u državnoj administraciji!? Smiješno? Baš i ne. U organiziranim zemljama administracija može biti visokoučinkovita. Primjerice, znate li koliko u SAD-u traju administrativni poslovi vezani uz kupoprodaju, registraciju i osnovno osiguranje automobila? U najgoremu slučaju – jedan sat.

Značajke kvalitete, funkcionalnost, tehnologičnost, eksploatabilnost, ili pak problem kako kvantificirati cijenu eksploatacije tehničkoga sustava – neka su od najvažnijih pitanja kada je u pitanju održavanje i gospodarenje fizičkom imovinom tijekom njena cjeloživotnoga vijeka, kako se metaforički naziva razdoblje od projektiranje i puštanja u pogon tehničkog sustava do njegova rashodovanja i zbrinjavanja. Bila bi to suhoparna tematika da je prof. dr. Ivo Čala ne isprepliće brojnim primjerima iz prakse, a dr. Čala je sveprisutan u hrvatskom, pa i u gospodarstvu bivše države, već više desetljeća. Zato probleme ilustrira primjerima iz hrvatskih, slovenskih, BiH tvrtki, čas „puši“ već gotovo zaboravljenu „Opatiju“, potom „vozi“ auto i sudara se s taksijem, da bi na koncu za strojem tokario zamjenski zupčanik.

U tematskom području Informacijski sustavi održavanja dipl ing. Luka Gauta objasnio je kako se konfigurira CMMS uz primjere kako funkcionira odnos klijenta i dizajnera SW-a, proces ugovaranja CMMS-a – bitnih radnji kod određivanja specifikacija. Predavanje je bilo zaokruženo vježbom Ball Point koja je polaznicima prezentirala iterativni razvoj ideje i ostvarenje rezultata kroz poboljšanja u koracima i u ograničenom vremenu. Slijedila je metodologija razvoja sustava Agile i tehnike Scrum uz pomoć kojih se definiraju korištenje i način dokumentiranja poslovnih zahtjeva u nekom CMMS-u. Zanimljivo i primjenjivo i na različite procese u poslovanju, bilo da se radi o održavanju, facility managementu ili gospodarenju imovinom.

Na koncu valja pribilježiti kako su na dijelu predavanja izobrazbe za ESUO bili nazočni predstavnici Agencije za strukovna obrazovanja odraslih. Naime, strukturom i sadržajem certifikacija ESUO ralevantna je da bude ubilježena i u e-radnu knjižicu.

 

27 mala  28 mala  29 mala  30 mala  31 mala
32 mala
  33 mala  34 mala  35 mala  36 mala

 
 
 
Hrvatsko društvo održavatelja organizira seminar PDF Ispis E-mail
Autor HDO   
Ponedjeljak, 27 Veljača 2017 12:25

 

Hrvatsko društvo za održavanje i upravljanje
tehničkim sustavima i infrastrukturom
organizira seminar:

Ekonomika održavanja i Industrija 4.0


Seminar će se održati u četvrtak, 30. ožujka 2016.
od 9:00 do 16:30 sati
Esplanade Zagreb Hotel, Zagreb, Mihanovićeva 1

Kao i druge gospodarske djelatnosti, i održavanje je podložno ekonomskom vrednovanju. No, često i nerazumijevanju, napose od strane ekonomista i financijaša te visokog menadžmenta. Održavanje nikada nije samo sebi svrha, radi čega je više puta njegova važnost nedovoljno i necjelovito shvaćena. Često ga se promatra isključivo kao trošak, neminovnost kad se desi, bez obzira koliko se savjesno obavlja. Pri planiranju, brojke koje „iskaču“ iz stavke održavanja izgledaju kao nužno zlo.

Naravno, možemo se složiti da bi svijet bio ljepši, a život lakši, kada bi sve besprijekorno i trajno funkcioniralo bez umanjenih radnih svojstava i kada bismo mogli zaboraviti na održavanje. Doduše, život bi bio daleko ljepši i da nas vječno služi dobro zdravlje i mladost, odnosno kada bismo medicinu mogli škartirati. No, za sada to nije moguće pa se, osim samih vještina održavanja, trebamo kvalitetno upoznati i s ekonomikom održavanja: kako održavanje utječe na proizvodnost ne samo proizvodne opreme, već i na čitav lanac stvaranja vrijednosti i na vrijednost same kompanije. Cilj upoznavanja je shvatiti povezanost održavanja s drugim funkcijama u poduzeću te ekonomsku narav održavanja: kako učinke održavanja ekonomski promatrati i vrednovati te u kom trenutku uključiti održavanje u donošenje poslovnih odluka.

Opširnije
 
 
 
Održavanje i sv. Matej: 'Lud čovjek gradi kuće na pijesku' PDF Ispis E-mail
Autor Drago Frković   
Četvrtak, 23 Veljača 2017 19:14


Četvrtoga tjedna predavanja prof. dr. Nedeljko Štefanić nastavio je prezentaciju proaktivne organizacije održavanja smanjenjem troškova, povećanjem produktivnosti, boljom kvalitetom održavanja. Obrađeni su pojmovi POKA YOKE i JIDOKA. Govorilo se i o zaštiti na radu s podacima o uzrocima nezgoda. Podaci o broju nezgoda i povreda na radu (u Hrvatskoj i u EU) te o odgovornosti održavatelja izazvali nevjericu i pozornost polaznika. Ilustrativni su bili primjeri različitih katastrofa u kojima je zakazalo održavanje.

Počelo novo tematsko područje Informacijski sustavi održavanja koje u prvom dijelu prezentira Luka Gauta iz CROZ-a. Od prvoga trena predavanje je bilo interaktivno pa su polaznici iznosili kakva su njihova iskustva s CMMS-om i kako zamišljaju "idealan" CMMS. Bilo je podosta ilustracija raznih organizacijskih problema, loših rješenja koji usporavaju procese održavanja, trendova na IT području. A jedan od trendova je internet stvari. Gdje su u tome procesu ljudi? Dok strojevi međusobno komuniciraju, ljudi koriste višak vremena za pomoć drugima, za kreativan rad, inovacije i svekolika poboljšanja.

Posljednji blok sati iz stručnog engleskog jezika prof. Brankica Bošnjak Terzić pripremila je kao generalnu probu za ispit: čitanje teksta s razumijevanjem i priprema sažetaka na hrvatskom koji treba imati maksimalno 100 riječi.

U okviru tematskog područja Raspoloživost proizvodnih postrojenja prof. dr. Vedran Mudronja pripremio je prezentaciju Osiguranje kvalitete i održavanje s opisom metoda i normi koje se odnose na održavanje i podsjetio na najveće gurue kvalitete W. Sweharta, K. Ishikawu, W. E. Deminga, J. M. Jurana, P. B. Crosbyja, A.V. Fegenbauma, G. Taguchija i S. Shingoa. Vrijedi se podsjetiti na neke od njihovih čuvenih izjava:

  • Ishikawa: "Neuspjeh je sjeme uspjeha!"
  • Crosby naglašava važnost kvalitete i temeljitog održavanja pa parafrazira biblijsku mudrost (Matej 7:24-27): "Nešto što je izgrađeno na pijesku ne može biti trajno".
  • Shingo je, pak, suradnicima koji su tvrdili kako su prezaposleni za poboljšanja rekao: "Prestat ćete biti prezaposleni onda kada umrete, ili kada vam tvrtka propadne".

Nakon informacija o temeljnim principima uspjeha japanske proizvodne filozofije, definicija kvalitete i razlici između rasipanja i preciznosti, slijedi primjena metode SPC u funkciji održavanja uz pomoć tehnike kontrolnih karata, indeksa sposobnosti procesa…

Nastavak u tematskom području Informacijski sustavi u održavanju Luka Gauta započinje isticanjem važnosti Big Data trendova s primjerom u zrakoplovnoj industriji i video projekcijom o mogućnostima i rješenjima nekih CMMS-ova. Prezentirano je dinamično i otvoreno tržište s pojavom velikog broja novih specijaliziranih informatičkih tvrtki koje vjeruju da je dominantno i najvažnije znanje kod klijenata, a ne kod njih. Uslijedila je interaktivna vježba u kojoj su polaznici navodili funkcionalnosti koje bi željeli postići u svakodnevnim aktivnostima održavanja, kako bi bili uspješniji.

 

22 mala  Thumbnail image  24 mala  25 mala  26 mala

 
 
 
Buldožerom protiv sindroma silosa PDF Ispis E-mail
Autor Krešimir Brandt   
Petak, 17 Veljača 2017 13:43


Trećega tjedna edukacije u HDO-u počela su predavanja iz dvaju novih tematskih područja: Pojmovi održavanja na engleskom jeziku, koje vodi prof. Brankica Bošnjak-Terzić te upravljanje rizicima, koje predaje prof. dr. Vedran Mudronja.

Tehničke znanosti vrlo su precizne pa je i za razumijevanje problema nužan precizan rječnik. Svi su se već inženjeri susreli s tom problematikom; govorimo li o raspoloživosti, dostupnosti, pouzdanosti, ili pak o efikasnosti i efektivnosti, govorimo o različitim pojmovima s različitim značenjima. Slično je i s dijelovima tehničkih sustava. No, da biste čitali nacrte, upute, dobavili doknadni dio, ili da biste bili konkurentni na europskom tržištu rada i usluga potrebno je vladati terminologijom engleskoga jezika.

Može li se ova suhoparna tematika predavati plastično? Prof. Bošnjak-Terzić pokazala je kako je i to moguće – stalnim križanjem izlaganja, audio-vizualnih primjera, čitanja, jezičnih testova i razgovora.

Svijet između kaosa (nereda) i reda? Filozofsko je to i teološko pitanje koje nije nepoznato i u životu. Prirodne znanosti u "redu" i "neredu" traže zakonitosti, a na neki način s time je povezano i upravljanje rizicima u gospodarstvu. Rizici nisu problem, već kalkulirane prognoze moguće štete; odstupanja od željenih ciljeva. Kako procijeniti rizik, što je to metoda FMEA, dijagram Ishikawa (fishbone), kako se upravlja rizicima? Cijelu tu problematiku približio je polaznicima seminara prof. dr. Mudronja. Polaznici će proći vježbe i dobiti alate uz pomoć kojih će stečeno znanje moći primijeniti u svojim radnim sredinama.

Prof. dr. Štefanić podijelio je sudionicima seminara udžbenik o Lean menadžmentu. Slijedi predavanje o osnovama Leana. Kako provoditi 5S Lean alat (sort, set in order, shine, standardize, sustain) koji su sljedeći alati Leana (vizualni menadžment, Kaizen koncept...)? Slijedi vježba – primjer funkcijske organizacijske strukture poduzeća u kojoj ima djelatnika koliko i menadžera, poslovođa, vođa smjena. Bolesti su to od kojih nisu imune hrvatske tvrtke. Gdje treba rezati, što mijenjati? U pravilu problem nisu (prekobrojni) zaposlenici već organizacija rada koja rasipa njihovo vrijeme, potencijale, efikasnost i efektivnost.

Umjesto zaključka, male teze za razmišljanje:

1. Tijekom dinamičnog predavanja prof. Bošnjak-Terzić dvaput projicira jedan te isti animirani film na engleskom jeziku o preventivnom održavanju. Prvi kao da je ubrzan, a drugi usporen i lakše razumljiv, iako se radi o istoj, ponovljenoj projekciji. Konkluzija: a) naši kognitivni, mentalni sklopovi očito se moraju prilagoditi novonastaloj (jezičnoj) situaciji, b) Repetitio est mater studiorum.

2. Da održavanje treba tretirati ne kao trošak, već kao investiciju s pozitivnim učinkom na profitabilnost i povrat investicije, mnogi su menadžeri shvatili nakon katastrofalne zrakoplovne nesreće na letu broj 191 American Airlinesa, 1979. godine. Ima li još direktora, top menadžera kojima ta mantra nije došla do ušiju iz ustiju održavatelja?

3. Znate li što je to sindrom silosa? To je situacija kada je nabava zatvorena u jedan, proizvodnja u drugi, prodaja u treći, promocija u četvrti silos… pa od silnih zidina ne vide jedni druge. Je li vam poznata takva anomalija poslovanja? Za rušenje poslovnih betonskih zidina silosa u metafori će nam biti potrebni buldožer i dinamit. U praksi, pak, dovoljan nam je neki suvremeni poslovni menadžment, koji vodi prema procesnoj organizaciji posla i implementaciji informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Conditio sine qua non – u doba kada se na horizontu ocrtava obris Industrije 4.0.

 

17 mala  18 mala  19 mala  20 mala  21 mala

 
 
 
Kako Lean menadžment povezuje vaš radni stol, kuhinju i industriju? PDF Ispis E-mail
Autor Krešimir Brandt   
Petak, 10 Veljača 2017 11:40


I drugi tjedan edukacije za certifikaciju Europskog stručnjaka upravljanja održavanjem donio je niz zanimljivih predavanja i interaktivnih radionica, sve usko vezane za održavanje tehničkih sustava i za gospodarenje fizičkom imovinom tijekom njenoga životnog vijeka.
Koje su vrste kvarova, kakve učinke mogu imati na tehničke sustave, pogone, okoliš, na čovjeka? Ne postoje nepoznati kvarovi. Postoje tek kvarovi koji nismo predvidjeli, spriječili i koji onda mogu imati blaže ili pak ozbiljne, čak i katastrofalne posljedice. Na više je to primjera kroz teoriju i svoja bogata praktična iskustva iznosio prof. dr. Igor Kuzle. Činjenica je da je za najveći broj kvarova odgovoran čovjek – ljudski faktor. Tako je bilo u slučaju NE Otok tri milje, NE Černobil, tako je u slučaju katastrofa većine zrakoplova, tako je i u našoj svakodnevnoj praksi. Odgovornost je proizvođača i održavatelja da spriječe kvarove, posebno katastrofalne i one koji zaustavljaju proizvodnju, a za to postoje brojna tehnološka rješenja, akumulirana iskustva, norme, zakonske odredbe. Odgovornost je to i konstruktora koji mogu kreirati znatne probleme, ali i olakšati život održavateljima, kao oni koji su prozore i vrata na podmornicama, zrakoplovima i brodovima konstruirali u okruglom ili ovalnom obliku. Praksa je pokazala da se za svaki dolar potrošen u preventivu uštedi 10.000 dolara u odnosu na slučaj kada se rješavaju posljedice zastoja tj. kvara. (The Manpower & Personnel Integration). Znamo da jednodnevni zastoj u nekoj rafineriji ili NE košta milijune (dolara). Katastrofe je bolje i ne spominjati. Toga treba biti svjestan svaki inženjer. Ali i visoki menadžment.

U kategoriju suvremenih poslovnih tehnologija spada i Lean menadžment. Radi se o proizvodnoj filozofiji koja, kada se kvalitetno implementira, skraćuje vrijeme od narudžbe kupca do isporuke gotovog proizvoda, eliminirajući sve izvore rasipanja (gubitaka) u proizvodnom procesu. Ona reducira prekomjernu proizvodnju, čekanje/zastoje, transport, škart, nepotrebno kretanje, prekomjernu proizvodnju i obradu te zalihe. Principe su postavili Japanci (Toyota), a objeručke je prigrlili Amerikanci (Ford) kada su spoznali da je zahvaljujući Leanu Toyota dva koraka ispred konkurencije.

Kako funkcionira Lean? Profesor Nedeljko Štefanić pokazao je dio videa o provođenju principa Leana u običnome autoservisu. Bit Lean managementa je u podešavanju i racionalizaciji. Neminovno prepoznajemo iskustva iz vlastita života. Ne radimo li lakše ako svoj radni stol pripremimo za posao koji nas očekuje i ako uklonimo sve što je suvišno i što nam odvlači pažnju? Ne ponavljaju li stalno chefovi u TV emisijama da je kvalitetna priprema programa i sredstava (hrane, pomagala) pola puta do uspjeha? Naravno, organizirati "proizvodna sredstva" i "procese" na vašemu radnom stolu banalno je i neizmjerno jednostavnije nego u, primjerice, procesnoj industriji. Ali dobit je znatna. I za vašu osobnu produktivnost i za industrijsku. Pretpostavite da zahvaljujući Leanu povećate produktivnost zaposlenika i skratite radne procese za skromnih pet minuta po satu, a imate stotinu zaposlenika. Znate li koliko ćete godišnje uštedjeti radnog vremena? Izračunali smo: 15.400 sati! Pomnoženo s, recimo, bruto 100 kuna. Pridodajte tome jeftiniji transport, manje zalihe, manje škarta…

I opet se pokazalo da su interaktivne radionice, uz udžbenike i predavanja, esencija edukacije. Ono što je puka teorija, u radionicama postaje životan, konkretan proces koji materijalizira slovo na papiru, slično kao kada se tijekom eksperimenata u školi učenik uvjeri da pero pada jednako brzo kao olovna kugla ili kada pogledom na vagu, na kojoj je izgorio papir, shvati koliko je težak "zrak"; vodena para i plinovi.

Tako je prof. Štefanić u sklopu predavanja o pokazateljima uspješnosti održao radionicu tijekom koje su polaznici simulirali održavanje zrakoplova u Cessni i pokazani su primjeri (lean) kako postići više uz manji trošak i resurse. Doc. dr. Siniša Šadek predavanja o raspoloživosti i pouzdanosti ilustrirao je životnim primjerima iz prakse nuklearne elektrane.

 

12 mala  13 mala  14 mala  15 mala  16 mala

 
 
 
'Zamolite održavanje da nam isprinta vijak kormila broda!' PDF Ispis E-mail
Autor Krešimir Brandt   
Petak, 03 Veljača 2017 08:27


Koja su očekivanja polaznika edukacije za certifikaciju Europskog stručnjaka upravljanja održavanjem, pitao je polaznike prof. dr. Nedeljko Štefanić krajem prvoga tjedna predavanja.

Iskristalizirala su se sljedeće očekivanja: 1) moći primijeniti teoretska znanja usvojena na edukaciji u svakodnevnoj praksi, 2) unaprijediti buduću komunikaciju u tvrtkama iz kojih dolaze polaznici edukacije, 3) razviti partnerski odnos i s operativom i s upravom temeljem činjenica/suvremenih znanja, 4) razviti adekvatnu metodologiju KPI-a i poboljšati sustav kontrole, 5) poboljšati metodologiju i strategiju za povećanje efikasnosti održavanja, 6) steći nova znanja o suvremenim tehnologijama, primjerice, vezane za Industriju 4,0, Lean menadžment i 7) steći certifikat.

Tako su polaznici, zapravo, sami ilustrirali bit edukacije ESUO. Ako tome dodamo prepoznavanje kompetencija na domaćem i svjetskom tržištu, kako pojedinaca, tako i gospodarskih subjekata, dolazimo i do temeljnih intencija EFNMS-a kada je pokretan program certifikacije i kada je utvrđena baza temeljnih znanja koje kandidati trebaju usvojiti.

Na koncu ovotjedne serije zagrebačkih predavanja pribilježit ćemo i jednu od brojnih zanimljivosti kojima je ilustriran napredak tehnologije i prakse održavanja. Neke brodovlasničke kompanije na svojim brodovima u kompjutorima imaju pohranjene trodimenzionalne slike svih dijelova strojeva (tehničkih sustava). Čemu to služi? Pa, ako se, primjerice, nasred Pacifika dogodi nekakav kvar, uz pomoć 3D slika 3D printer, koji se nalazi na brodu, isprintat će zamjenski dio koji će poslužiti do dolaska u luku. Naravno, nije moguće isprintati baš sve, primjerice, nekakvu osovinu/vratilo dimenzija kakve samo možemo naći na prekooceanskim brodovima. No, 3D tehnologija tek je na vratima renesanse, svoga proljeća.

 

07 mala  08 mala  09 mala  10 mala  11 mala

 
 
 
« Početak«12345»Kraj »

Stranica 1 od 5